Crnogorka na obrani

Slika

Nepoznat fotograf

Crnogorka na obrani

fotografija

Pariz, 1878. g.

18,6 x 12,9 cm

inv. br. KB-1152

 

Slika Vlaha Bukovca „Crnogorka na obrani“ ili „Épisode de la guerre du Monténégro“, na tragu je ranijih Čermákovih slika, iznimno popularnih u našim krajevima. Kad je Bukovac odlazio na studij u Pariz, očekivalo se da se izborom tema i načinom slikanja nastavi Čermákovim stopama.

Slika je bila izložena na pariškom Salonu 1878. godine, što je bio veliki uspjeh za mladog umjetnika s tek završenom prvom godinom studija, te je poklonjena biskupu Strossmayeru.

Studija satira

Slika

Vlaho Bukovac

Studija satira po Praxitelu

crtež

ugljen na papiru

oko 1878. g.

62,5 x 50 cm

inv. br. KB-826

 
Kad se Bukovac 1877. godine upisao na Akademiju u Parizu, u klasu profesora Alexandrea Cabanela, ubrzo je uvidio da se treba uvježbati u crtežu. Na prvoj godini svi su studenti, učenici Cabanela, Geromea ili L'Allemanda, u kabinetu Antike zajedno crtali odljeve antičkih skulptura.

Studija „Satira po Praxitelu“ nastala je prema gipsanom odljevu u kabinetu Antike. Bukovac je pomno radeći, pa i ponavljajući iznova iste skice kako bi usavršio ruku, sasvim savladao prostor i proporcije.
 

Studija ruke

Slika

Vlaho Bukovac

Studija ruke

slika

ulje na platnu

Pariz, 1877. g.

22 x 27 cm

inv. br. KB-986

 
Format horizontalno položenog pravokutnika. Kadar ispunja slikareva lijeva ruka oslonjena na hrbat zatvorene, okomito na stol postavljene knjige. Donji dio slike zauzima površina stola koji je crvenkasto-smeđe boje mahagonija. Na njoj je knjiga tamno zelenih korica sa zlatnim akcentima koja ponavlja format slike. Pozadina je monokromatska, crnosmeđe boje. Dio rukava crnog sakoa stapa se s tamnom pozadinom tako da se bjelina uštirkane manšete košulje još više ističe. Blagi pregib ruke u zglobu, njena opuštenost i neznatno dijagonalna impostacija u odnosu na horizontale stola, knjige i istaknutih sjena, dinamizira ovu statičnu kompoziciju. Ruka zagasito svjetlosmeđeg inkarnata s naznačenim zelenkasto-plavim žilama. Namaz boje je lazuran.

Ova slika od presudne je važnosti za Bukovčevo akademsko obrazovanje.
 

Alexandre Cabanel

Slika

Edmond Bénard

Alexandre Cabanel

fotografija

Pariz, 1887. g.

21,4 x 26,5 cm

inv. br. KB-1204/1

Fotografija iz Bénardove serije „Les Artist chez eux“. Prikazuje Bukovčevog profesora Alexandra Cabanela. Umjetnik pozira ispred štafelaja. Na zidovima su uredno raspoređene slike iz svih faza njegovog rada, od rane slike „Sveti Pavao i vjernici iz Cezareje“ (1849.) do one iz zrelog razdoblja „Portret Alfonda Armanda“ (1883.). U desnom uglu fotografije, iznad tapiserije, poslagani su gipsani odljevi antičkih skulptura.

Medo Pucić

Slika

Silvino Mascarich

Medo Pucić

fotografija

Dubrovnik, oko 1880. g.

16,3 x 11 cm

inv. br. KB-42

 

Portret Meda Pucića, dubrovačkog pjesnika i publiciste, zaslužnog za Bukovčevo školovanje u Parizu. Bukovac u svojoj autobiografiji piše da se dubrovački vlastelin, pjesnik Medo Pucić, vrlo laskavo izrazio o njegovome radu te ga je savjetovao da, umjesto u Rim, pođe studirati u Pariz. Također, predložio mu je da talijansko prezime Fagioni slavenizira u Bukovac.

Isaac Lustig

Slika

W. F. Bayley

Isaac Lustig

fotografija

San Francisco, oko 1872. g.

6,4 x 10,6 cm

inv. br. KB-1132

 

Portret Isaaca Lustiga, jednog od prvih Bukovčevih mecena. Od njega je naručio tri portreta, a naknada je bila stan i hrana. Bukovac se kod Lustigovih osjećao kao kod svoje obitelji, a prvi susret zabilježio je u autobiografiji: ... i u okviru ulaza ukaza se sijeda glava grdnog čovjeka, koji je na me gledao jednim okom, dočim drugo pobjeglo tako na stranu, da se samo bijelo vidjelo.

Vlaho Bukovac slika

Slika

N. J . i W. F. Bayley

Vlaho Bukovac slika

fotografija

San Francisco, oko 1875. g.

inv. br. KB-65

 

Portret mladog Bukovca snimljen u njegovom prvom ateljeu u San Franciscu. Sjedi, u lijevoj ruci drži kistove, a ispred, na štafelaju je slika, portret žene. Sa strane na podu oslonjene su još dvije slike. U prvom planu je stolić sa slikarskim priborom.

John Barrington

Slika

John Barrington

fotografija

San Francisco, oko 1875. g.

14 x 9,8 cm

inv. br. KB-24

 

Portret Johna Barringhtona (u starijoj dobi), direktora pošte, podrijetlom Nizozemca, kojega je Bukovac upoznao u Tripalovoj kavani u San Franciscu. Vidjevši kako je naslikao autoportret, nagovarao je Vlaha da prestane raditi u kavani i da se posveti slikarstvu.

Na poleđini Ivankinim rukopisom piše: Ovo je Baringhton koji je Papi reko da ga čeka velika budućnost i slava. Bio je direktor Banke.

Autoportret

Slika

Vlaho Bukovac

Autoportret

slika

ulje na platnu

San Francisco, 1875. g.

34 x 30 cm

inv. br. KB-939

 

Portret mladića, gotovo u profilu, okrenut udesno. Lice svijetle puti, rumenih obraza i smeđe kose osvijetljeno je s desne strane. Nosi tamno odijelo i bijelu košulju s kravatom intenzivne plave boje. Kako stoji u autobiografiji, ovo je prvi Bukovčev autoportret na platnu. Naslikan je u San Franciscu u maloj sobici bez prozora u potkrovlju kavane gazde Tripala.

 

Zidni oslik

Slika

 

Vlaho Bukovac

Zidni oslik rodne kuće u Cavtatu

 

Rekoh Ćaći, da ću mu ja slikama i uresima iskititi kuću i to onako, kako sam vidio od nekog slikara Zabadea iz Dubrovnika. I tako učinih. To su uprav prvi moji slikarski radovi. – zapisao je Bukovac u autobiografiji.

Nakon nezgodnog pada na brodu i oporavka u rodnoj kući, koju je njegov otac upravo bio obnovio, Vlaho Bukovac se ponudio da će oslikati kuću, što je i napravio. Oslici su izvedeni na zidovima i stropovima prostorija i stubišta cijele kuće, od prizemlja do drugog kata. Dekorativnog su karaktera. Donje zone uglavnom su ispunjene vegetabilnim i zoomorfnim motivima, dok su gornje zone monokromne. U donjim, parapetnim zonama česti su motivi egzotične životinje poput krokodila, mravojeda, tigra i nosoroga, koje mladi umjetnik smješta unutar geometrijskih okvira. Dvije prostorije izlaze iz te sheme i ističu se drugačijim pristupom zidnoj plohi. U prizemlju je to prostorija na samom ulazu s prikazom četiri medaljona s portretima, od kojih je jedan Bukovčev autoportret, dok se na prvom katu izborom motiva ističe tzv. plava soba. U donjoj zoni naslikan je niz balustara među kojima su raznolike ptice, a u gornjoj zoni niz je stupova obavijen viticama loze. Među stupovima, na slikanim postamentima, Bukovac je postavio ženske figure u klasičnim pozama. Plavetnilo zidova i biljni ornamenti sa zidova prelaze i na strop.