Autor: Ivanka Maroević

Nepoznat fotograf

Vlaho Bukovac sa studentima

fotografija

1908. g.

22 x 27 cm

inv. br. KB-1037

 

Vlaho Bukovac sjedi okružen studentima u svojoj klasi na praškoj Akademiji. Bukovac sjedi prekriženih nogu, u desnoj ruci drži cigaretu, a u lijevoj šešir. Većina umjetnika češke avangarde stasala je upravo u klasi Vlaha Bukovca. Osmorica mladih studenata osnovat će avangardnu grupu „Osma“. Godine 1908. Vaclav Špála i tri člana grupe „Osma“, Emil Filla, Bedřich Feigl i Emil Artur Pittermann Longen, boravili su u Dubrovniku i okolici kako bi slikali.

[V. Bukovac: Moj život, 1918.; str. 148]

[rukopis (uredio B. Lovrić); str. 272]

[rukopis (uredio I. Vojnović); str. 208]

Nepoznat fotograf

Jelica Bukovac s djecom i Maricom Perović u Bukovčevom ateljeu u Beču

fotografija

Beč, 1903. g.

15 x 20,2 cm

inv. br. KB-1029

 

Interijer ateljea. Marica Perović sjedi oslonjena na harmonij. Lijevo je njen portret, prislonjen uz zid. Ispred na stolcima sjede djeca: Marija, Ivanka i Ago, a desno sjedi Bukovčeva supruga s kćeri Jelicom. Fotografija je snimljena u Beču, gdje je obitelj Bukovac, prije negoli će se konačno nastaniti u Pragu, boravila gotovo godinu dana.

[V. Bukovac: Moj život, 1918.; str. 147]

[rukopis (uredio B. Lovrić); str. 271]

[rukopis (uredio I. Vojnović); str. 207]

Foto Berner

Karneval u Epidauru

fotografija

16,5 x 33 cm

inv. br. KB-1234

„Karneval u Epidauru“ Bukovac je naslikao 1901. godine, za vrijeme četverogodišnjeg boravka u Cavtatu. To veliko platno na kojemu je prikazano sedamdesetak Cavtaćana, Bukovčevih suvremenika, prilikom karnevalske zabave, naslikao je kao poklon novoosnovanom društvu Epidaurus. Za svaki portret Bukovac je napravio i skicu, u ulju ili olovci. Nekoliko takvih portreta, odnosno crteža, čuva se u zbirci Kuće Bukovac i svjedoče o izvanrednim Bukovčevim crtačkim sposobnostima.

Vlaho Bukovac: Studije portreta za sliku Karneval u Epidaurusu, 1901.:

[V. Bukovac, Moj život;, str. 147]

[rukopis (uredio B. Lovrić); str. 270]

[rukopis (uredio I. Vojnović); str. 206]

Vlaho Bukovac

Kristov grob

slika

ulje na platnu

Cavtat, 1902. g.

64,5 x 46 cm

inv. br. KB-959

 

Skica za dioramu „Kristov grob“. Bukovac je za župnu crkvu sv. Nikole u Cavtatu izradio scenografiju Kristova groba koja se u crkvi izlagala za vrijeme Velikog tjedna. Kompozicija se sastoji od pet superponiranih kulisa rezanih po konturama. U pozadini je veliko platno s Golgotom, ispred kojeg je kamena špilja s tijelom Krista položenog u grobnici i s anđelima na dnu odra, a u prvom su planu po dva rimska legionara sa svake strane groba. Skica se sastoji od dva dijela. U prvom je planu prikaz pejzaža s likovima i izrezanim dijelom na mjestu Kristova groba, a na manjem platnu, u drugom planu, naslikan je Krist na odru.

 

[V. Bukovac: Moj život, 1918.; str. 146]

[rukopis (uredio B. Lovrić); str. 270]

[rukopis (uredio I. Vojnović); str. 206]

Odlikovanje Franje Josipa I.

metal; tekstil

6,5 x 3 cm

inv. br. KB-395

 

Odlikovanje Franje Josipa: crveni križ, u središnjem dijelu inicijali FJ, s druge strane godina 1849. Ovo odlikovanje Bukovac je dobio za sudjelovanje na Milenijskoj izložbi u Pešti 1896. godine. O hrvatskoj umjetnosti i umjetnicima koji su izlagali u izdvojenom paviljonu pisao je inozemni tisak s iznenađenjem i u superlativima.

Bukovac je po izložbi proveo i cara Franju Josipa I. kojeg je nekoliko mjeseci ranije portretirao u Beču, a car ga je nagradio odlikovanjem za sudjelovanje i doprinos izložbi.

[V. Bukovac: Moj život, 1918.; str. 145]

[rukopis (uredio B. Lovrić); str. 267]

[rukopis (uredio I. Vojnović); str. 204]

Glava Franja Josipa I.

fotografija

25 x 22,5 cm

inv. br. KB-1232

 
28. prosinca 1895. godine Vlaho Bukovac dobio je poziv Predsjedništva sabora kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije da za ures saborske dvorane naslika Njegovo cesarsko i kraljevsko apostolsko Veličanstvo Kralja Franju Josipa I.

Bukovac je u Beču već 6. siječnja 1896. godine, gdje mu je u razmaku od dvadeset i dva dana car pozirao četiri puta po sat vremena. Bukovac je tada naslikao studiju glave, izvanredan portret koji će mu poslužiti kao skica za slikanje dva službena portreta cijele figure. Ta studija bila je izložena 1903. godine, u Kunstsalonu Eugena Artina, a bečki likovni kritičar Ludwig Hevesi objavit će u Fremdenblattu da je to jedan od najautentičnijih prikaza monarha uopće.

Vrativši se u Zagreb, Bukovac je u prirodnoj veličini naslikao dva službena portreta. Za Hrvatski sabor naslikao je cara u generalskoj uniformi, taj se portret danas čuva u Hrvatskom povijesnom muzeju, a Franju Josipa I. u carskom ornatu naslikao je za Dalmatinski sabor, prema narudžbi namjesnika Davida, koji je danas u Narodnom muzeju u Zadru. Bukovac je kopiju ovog portreta naslikanog za Dalmatinski sabor poklonio Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti.

[V. Bukovac: Moj život, 1918.; str. 144]

[rukopis (uredio B. Lovrić); str. 263]

[rukopis (uredio I. Vojnović); str. 202]

Hrvatski preporod (Slava njima)

reprodukcija na dopisnici

9 x 14,2 cm

inv. br. KB-1233

 

Svečani zastor Hrvatskog narodnog kazališta Bukovac je naslikao 1895. godine za novoizgrađenu zgradu. Prikazuje grupu likova, hrvatskih iliraca, koji su došli odati počast dubrovačkom pjesništvu, personificiranom u liku Ivana Gundulića. Zastor je naručila Zemaljska vlada, a tema i izbor likova dogovoreni su u suradnji sa Stjepanom Miletićem, Milivojem Šrepelom i Ksaverom Šandorom Gjalskim.

[V. Bukovac: Moj život, 1918.; str. 139]

[rukopis (uredio B. Lovrić); str. 254]

[rukopis (uredio I. Vojnović); str. 196]

Gundulićev san

reprodukcija na dopisnici

9 x 14 cm

inv. br. KB-1230

 

Slika prikazuje pjesnika Ivana Gundulića kako u maglovitoj atmosferi promatra scene lova, otmice i borbe, epizode iz svog povijesno-romantičnog epa „Osman“.

Sliku je naručio biskup Strossmayer, a Bukovac je skice počeo raditi već u Parizu. Izložena je u Zagrebu 1894. godine te na Milenijskoj izložbi u Pešti 1896. godine i 1987. godine na venecijanskom bijenalu.

[V. Bukovac: Moj život, 1918.; str. 135]

[rukopis (uredio B. Lovrić); str. 244]

[rukopis (uredio I. Vojnović); str. 190]

Clément et Cie Braun

Vlaho Bukovac s mladom suprugom

fotografija

Pariz, oko 1892. g.

16,2 x 10,8 cm

inv. br. KB-23

 

Portret mladih supružnika Jelice i Vlaha Bukovca. Na poleđini, u gornjem lijevom uglu, Bukovčevim rukopisom piše: Ćaći.

Bukovac je upoznao mladu Jelicu Pitarević nakon što se 1891. godine vratio u Dubrovnik iz Liverpoola, gdje je boravio tijekom srpnja i kolovoza. Vjenčali su se već 2. siječnja 1892. godine, mlada supruga postat će mu najveća podrška u radu, a neće biti nijedne životne situacije da je ne upita za mišljenje. Nedugo nakon vjenčanja Vlaho i Jelica odlaze u Pariz.

[V. Bukovac: Moj život, 1918.; str. 133]

[rukopis (uredio B. Lovrić); str. 240]

[rukopis (uredio I. Vojnović); str. 187]

Skica za Zora umire u naručju Dana

fotografija

Pariz, oko 1889. godine

18,5 x 15,3 cm

inv. br. KB-1235

 

Dekorativna stropna alegorija izrađena je za vilu bogatog Amerikanca C. R. Roberta u Oakdaleu u njujorškom Brooklynu. Bila je izložena na Salonu 1889. godine, a na izložbi L'exposition Universelle, koja je održana iste godine, Bukovac je za navedenu skicu nagrađen brončanom medaljom.

[V. Bukovac: Moj život, 1918.; str. 131]

[rukopis (uredio B. Lovrić); str. 236]

[rukopis (uredio I. Vojnović); str. 183]